Od 16. do 26. svibnja u prostoru školske knjižnice i ispred nje, možete pogledati izložbu u povodu obilježavanja Shakespearovih dana i Dana biloške raznolikosti. Ova izložba prezentira rezultate višemjesečne suradnje knjižnice s profesorima biologije (M. Vidović) i jezika (Ž. Funda i R. Guščić), a koja je ostvarena kroz niz radionica za učenike. Dođite, uživajte u ljepoti riječi i slike, a usput naučite nešto o biljkama koje je Shakespear spominjao u svojim djelima.

Popis sudionika na Više.

U e-Knjižnici objavljena je nova knjiga ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010).

Savjetujemo vam da koristite prvu hrvatsku opću i nacionalnu online enciklopediju.

Svim članovima obrazovne i akademske zajednice dostupna je prva hrvatska online enciklopedija, Proleksis enciklopedija, razvijena u suradnji Pro Leksisa i CARNeta, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Enciklopedija sadrži više od 62 000 članaka s mnogobrojnim natuknicama i podnatuknicama koji su često i sami članci, te više od 17 000 fotografija, ilustracija, mapa i sl.

Pristup enciklopediji kao i drugim online izdanjima knjiga i časopisa moguć je korištenjem valjanog elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHR.

Prijavom na Edu.hr portal (centralno mjesto za pristup uslugama koje pruža CARNet) bit ćete prijavljeni na sve usluge koje imate pravo koristiti.

Učenici prvih razreda su za nastavu biologije izradili niz modela bakteriofaga, prokariotskih i eukariotskih stanica, te organela. Pri izradi su koristili originalne, neobične i vrlo zanimljive materijale, boje i oblike. Dođite u knjižnicu pogledati ovu neobičnu izložbu!

Učenici četvrtih razreda mogu se u knjižnici svaki dan upoznati s jednim od sedamnaest plakata koji su povezani zajedničkom temom: pripremom za pisanje školskog eseja na državnoj maturi. Plakati su nastali na temelju udžbenika i radnih bilježnica Književni vremeplov 1,2,3 i 4. Književna djela su uglavnom predstavljena jednim plakatom. Danas (2.5.) je izložena Sofoklova Antigona. Neka vam ovi plakati posluže za što kivalitetnije pripremanje ispita iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi!

"Noć knjige" održava se povodom "Svjetskog dana knjige i autorskih prava" koji se obilježava 23. travnja, a 22. travnja u Hrvatskoj se obilježava "Dan hrvatske knjige".

Kako bi obilježili i objedinjili ova dva važna datuma, pozivamo vas da danas posudite u našoj knjižnici vama najzanimljiviji naslov, čitajte od 18 sati do 1 sat iza ponoći. Sjetite se da se u to vrijeme čita u knjižnicama, knjižarama, školama i drugim lokacijama u 45 gradova diljem Hrvatske i da tako promičete kulturu čitanja, knjigu, autore i izdavaštvo.

• Čitajući knjige nećeš usavršiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige nećeš doprijeti do istine. Sve što je napisano, izmišljeno je – stvarnost se ne pokorava riječima. Čitajući knjige nećeš postati ni sretniji ni bolji – ali knjige moraš čitati da bi to shvatio. (Miro Gavran)

Eto i malo motivacije: tko nam prvi u utorak ujutro dođe reći što je pročitao, razveselit ćemo ga nagradom. 
 

Ugodan proljetni odmor, radostan Uskrs i puno lijepih trenutaka do novog susreta u knjižnici                                                      žela vam vaše                                                                                                                             

                            knjižničarke

Poštovani!

Zbog službenog odsustva knjižničarki, knjižnica neće raditi od 21.3. do 23.3.2012. godine. Molimo da svu potrebnu građu podignete do utorka, 20.3.2012. godine.

Hvala.

Učite u knjižnici koristeći priručnike za državnu maturu!

Za posudbu priručnika na jedan dan ili vikendom, obratite nam se za rezervaciju.

Ugodno ponavljanje gradiva!

I ove smo godine izabrali za vas nove naslove, neke po vašoj želji, a neke po našoj preporuci, pa je vaš jedini zadatak da svratite, posudite i uživate u slasti lijepih riječi, uzbudljivih priča, neobičnih likova, nevjerojatnih zapleta... Ovo je tek jedan dio, ostale naslove saznat ćete kad stignu. Pogledaj pod više!   

U vitrini ispred knjižnice možete još danas pogledati najstariju knjigu iz našeg fundusa. To je knjiga DE CONSERVANDA BONA VALETUDINE španjolskog autora ARNALDUSA de VILLANOVE koji je živio od 1235. ili 1240. do 1311. god. Tiskana je u Frankfurtu 1551. godine. U tom SAVJETNIKU O OČUVANJU DOBROG ZDRAVLJA teme su suvremene i u 21. stoljeću: kako zdravo jesti i piti, važnost pijenja vode, štetnost prekomjernog uživanja alkohola, do zdravlja biljem, dijeta, stanje u bolnicama i odnos prema pacijentima...Jedna takva knjiga tiskana 1545. godine čuva se u knjižnici Univerziteta u Virginiji.

DOĐITE I POGLEDAJTE, A NA PANOU U ČITAONICI PROČITAJTE PRIJEVODE IZ KNJIGE KOJI SU JUČER NASTALI NA RADIONICI.

Poštovani kolege, dragi učenici!

Bili bi sretni da u što većem broju prisustvujete događanjima u našoj knjižnici i da družeći se i radeći, proslavimo 375. rođendan naše škole.

PONEDJELJAK, 10-12h

Radionica TRANSLITERIRAJMO GOTICU!

ČETVRTAK, 14,10-16h

Radionica ČUVAJMO ZDRAVLJE PO PREPORUKAMA IZ 1551. GODINE!

TIJEKOM CIJELOG TJEDNA

Izložbe

STARO U NOVOM (na stalcima u hodniku)

IZ RIZNICE NAŠE KNJIŽNICE (ispred knjižnice)

I PRECI NAŠI UČILI SU IZ UDŽBENIKA RAZNIH (u knjižnici)

DOBRODOŠLI!

Nova se školska godina zahuktava. Želimo svima da bude dobra i uspješna. Pozivamo vas na korištenje fonda školske knjižnice kao i  prostora čitaonice za učenje i odmor. Knjižničarska grupa nastavlja s radom, pa molimo zainteresirane, osobito nove članove, da se jave u knjižnicu do kraja mjeseca rujna. Dobro došli!

Na natječaju za idejno rješenje novog logotipa školske knjižnice izabran je ovaj rad. Učenik Mislav Lucić iz 1.b razreda najbolje je povezao postojeći logotip škole s identitetom knjižnice. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali, a Mislavu čestitamo na nagradi.

Dragi maturanti!

Ove školske godine posjetili ste knjižnicu 1654 puta i posudili 1934 knjige. Najviše ste čitali Gospodu Glembajeve, zatim Proustov Combray i Kafkin Proces. A sada tri djevojke - najčitačice:

1.Martina Šestak, 4.A       98 knjiga

                                            2.Lucija Rajić, 4. C                     60 knjiga

                                            3.Lana Bosilj, 4. A                      46 knjiga

Bravo djevojke!  A gdje su nestali čitači?

Svi maturanti koji još nisu vratili knjige i ostalu građu u knjižnicu, molim da to učine najkasnije do 16. svibnja (ponedjeljak) do 14 sati. Svi oni koji neće vratiti knjige u ponedjeljak, dobit će obavijest o svojim zaduženjima u utorak na RV od svojih razrednika.

Neka maturalna večer postane poseban dan u vašim sjećanjima, na Državnoj maturi postignite odlične rezultate, a vaše knjižničarke žele da se u životu držite Ujevićeve: "Knjiga nije hrana, ali je poslastica."!

Uz Dan hrvatske knjige i 510. obljetnicu objavljivanja Marulićeve Judite, u prostoru ispred knjižnice, postavili smo izložbu stručnih članaka. Organizirali smo kviz s pitanjima o  Marulićevu stvaralaštvu i natjecanje u prevođenju stihova iz Judite. Za najbrže i najtočnije sudionike, pripremili smo nagrade!

Naš, gimnazijski, profesor Željko Funda predstavio je u Gradskoj knjižnici svoje novo čudo: 100 ljubavnih soneta pod naslovom Zar mi nisi živa voda? Svi koji odluče uroniti u dubine ovog mora ljubavi potpisali bi riječi Denisa Peričića kako je Funda ovaj puta bio strog prema sebi i formi svojih stihova, ali je u svojoj lirici "blag i mio kakav nikad nije bio".  Pjesnik je, evo, rekao (i dokazao) 

                                                                   ja postajem plodonosan

                                                                   dokaz da još čuda ima

Zaronite, dakle, za biserom!

Školska knjižnica poziva učenike da sudjeluju u natječaju za izradbu logotipa koji će se ubuduće koristiti na članskim iskaznicama i drugim dokumentima knjižnice.

Polazište neka vam budu boje i grafičko rješenje logotipa škole (možete ga  vidjeti lijevo, uz tekst).

Svoje prijedloge dostavite u Školsku knjižnicu do 11. travnja. 

Čekaju vas lijepe nagrade!

Danas, prvog dana proljeća, obilježili smo Svjetski dan pjesništva i Mađunarodni dan kazališta lijepom radionicom. Prvo smo uživali u  stihovima što su ih po svom izboru čitali učenici. Nakon toga,  glumica HNK Varaždin Ljiljana Bogojević održala je zanimljivu radionicu u kojoj je učenicima pokazala kako da interpretiraju poeziju na jedinstven način, prema vlastitom doživljau teksta. Učenicu su odmah primijenili nova znanja i glumačke vještine.

Radove s radionice možete pogledati klikom na [više].

Materinski ili materinji jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće. Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.
Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Pročitajte Nazorove stihove o jeziku!

Kako bi vam bilo što lakše savladali pisanje pojedinih slova glagoljice, preko vikenda proučite transliteraciju i načine pisanja. Pogledajte priloženi dokument!

Želite li naučiti svoje ime pisati pismom nastalim u 9. stoljeću?

Posjetite nas u petak, 18.2.2011. poslije 8. sata!

Vaše radove izložit ćemo ispred školske knjižnice u ponedjeljak, 21.2.2011. kako bismo obilježili Međunarodni dan materinskog jezika.

Kako smo najavili, u knjižnici smo u samo nekoliko dana imali dva vrlo različita predavanja - jedno o šišmišima, a drugo o vezi princeze Luise i Geze Matačića. Oba su predavanja izazvala veliko zanimanje naših učenika i opravdala njihova očekivanja.

Profesorica Maja Đaković  svojim je temperamentnim izlaganjem velikog ljubitelja i poznavatelja šišmiša, zaokupila svu pažnju prisutnih, iznijela niz zanimljivih podataka o ovim neobičnim životinjama, a neki slušatelji napustili su knjižnicu s puno manje straha i puno više simpatija za šišmiše.

14. veljače, na Valentinovo, zabranjena ljubav Luise i Geze privukla je uistinu velik broj slušatelja u knjižnicu. Profesorica Jasminka Štimac oduševila je prisutne obiljem materijala, dokumenata, fotografija i podataka za koje je saznala i uspjela ih prikupiti. One koji nusu prisustvovali ovoj prezentaciji pozivamo da pročitaju knjigu Dana Jacobsona Sve za ljubav .

Voditeljica županijske matične službe iz Gradske knjižnice Metel Ožegović, profesorica Jasminka Štimac, s puno je znatiželje, ljubavi i dovitljivosti istraživala neobičnu životnu priču s kraja XIX. stoljeće koja se odvijala na prostorima od austro-ugarskog dvora do zagorskih brežuljaka. Svoja saznanja o vezi princeze Luise i nekadašnjeg učenika varaždinske gimnazije i konjušara bečke dvorske konjušnice Geze Matačića prezentirat će nam na Valentinovo – 14. veljače u 13,15 h (8. sat), u čitaonici naše knjižnice.

Volite li šišmiše? Možda ih se bojite?

Upoznajte ih bolje na predavanju prof. Maje Đaković, kustosice u Hrvatskom prirodoslovnom muzeu u Zagrebu!

Školska knjižnica, petak, 11.velajče 2011. u 14,10 h

Povodom 27.siječnja, u suradnji s vjeroučiteljima i profesorima etike, proveli smo anketu među dijelom učenika od prvog do četvrtog razreda s temom vjerske slobode.

 Članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima ovako definira vjersku slobodu:

"Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno iskazuje vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i obredima."     

U svojim odgovorima učenici su pokazali zanimanje za ovu temu i iznijeli niz zanimljivih i zrelih stavova. 

Detaljnije rezultate ankete pročitajte u prilogu ili na panou ispred knjižnice.

U školskoj čitaonici možete se pripremati za državnu maturu. Odabrana literatura čeka vas izložena u knjižnici.

U prilogu možeta vidjeti popis knjiga koje treba pročitati za esej iz hrvatskoga jezika.

U 11. i 12. mjesecu nabavili smo veliki broj naslova stručne knjige, a i naslove za slobodno čitanje  koje ste vi tražili u anketi. Ispunili smo i vašu želju za više primjeraka lektire i nabavil 384 primjerka. Navratite, prolistajte, posudite i čitajte. Praznici su pred vama! Klikom na [više] možete pročitati popise novonabavljene literature.

Od ponedjeljka 13. prosinca do kraja tjedna, pred našom knjižnicom se prodaju božićno-novogodišnje čestitke. S puno mašte i ljubavi izradili si ih članovi knjižničarske grupe. Svi učenici i djelatnici škole pozvani su kupiti čestitke i obradovati svoje prijatelje i rodbinu na lijep i topao način koji je danas pomalo zapostavljen. Dogovoreno je kako će prihod od prodaje biti darovan jednoj učenici kako bi ona i njezina obitelj imali radosniji Božić.

Vjerujemo da smo na kraju Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti pokazali kako se mladi rado angažiraju i ne mire sa siromaštvom.

Kako smo i najavili, 7. prosinca uživali smo u zanimljivom predavanju spisateljice, poznate esperantistice Spomenke Štimec. Profesorica Štimec jednostavnim je jezikom,  slikovito i angažirano prenosila svoje bogato iskustvo na zbližavanju kulutra i propagiranju jednakih prava svih jezika i naroda na svjetskoj pozornici kulture i povijesti. "Alat" gospođe Štimec je međunarodni jezik - esperanto, ali njezin je "zanat" otvoreno srce. Svatko je s predavanja ponio ponešto, ali svi smo naučili kako je za razumijevanje i zbližavanje među ljudima neophodna sloboda i mir, a da svemu tomu istinsku vrijednost daje ljubav.

7. prosinca 2010. u našoj Gimnaziji Spomenka Štimec, poznata esperantistica i spisateljica govorit će na temu :  Zbližavanje kultura.

Predavanje počinje u 14.10 u sobi bro 39. Dođite!

Kao što smo već ranije najavili, nastavljamo s događanjima kojima obilježavamo Međunarodnu godinu biološke raznovrsnosti. Ovaj puta, u petak 26. studenog ispred školske knjižnice imamo projekciju zanimljivih fotografija i osvrta na posjet Akvariju i terariju u Mariboru. Autori ovih radova su sljedeći učenici drugih razreda, profesorice Vlatke Kranjčec: Diana Kosec i Patricia -Anthea Dukanović, Adriana Mišanović, Adela Ranogajec, Dora Krebelj, Tamara Rinkovec i Filip Hrenić, Lara Košak, I. Novko i J. Lukavečki, Jana Krobot,  te Jasmina Isaković

12. listopada posjetile smo Interliber - najveći hrvatski sajam knjiga. U moru knjiga i rijeci ljudi dale smo si zadatak pronaći što više ( po što povoljnijim cijenama) literature koju trebaju naši korisnici. Moramo priznati kako je ovo jedan od najljepših zadataka svakom knjižničaru. Unatoč gužvi i nepreglednom šarenilu, vjerujemo kako smo uspješno obavile ovaj zadatak, pa dođite, pogledajte što je novo u knjižnici! 

Osim razgledavanja izloženih knjiga, prisustvovale smo i nekim drugim događanjima, od kojih ćemo izdvojiti dva. Prvo, to je susrt s književnicom Ivanom Simić Bodrožić, kojoj je za  knjigu Hotel Zagorje ( koju smo nabavile i za našu knjižnicu!) uručena nagrada "Kočićevo pero".  Nešto ranije čule smo ime Ivane Simić Bodrožić i među trima nominiranima za nagradu "Kiklop". Miljenko Jergović, jedan od prezentera, izrazio je uvjerenje kako u ovoj književnici imamo veliki potencijal za hrvatsku književnost.

Drugi događaj koji bismo željele spomenuti je Okrugli stol na temu "Knjiga i drugi mediji" u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara. Ovaj skup najviše je platio cijenu okolnostima u kojima su se odvijali svi susreti: veliki prostor, mase ljudi koje prolaze, razgovaraju, djeca koja se igraju, problemi pri projekcijama...Uz sve te tehničke, moramo priznati, bilo je još propustata. Prevelik broj sudionika, potpuno suprotni stavovi i pristupi temi, nemogućnost da brojni prisutni knjižničari kažu svoj stav. Možemo izdvojiti dva krajnja, suprotstavljena mišljenja. Dok se ljudi iz informatičke branše nadaju  kako će se pisci, izdavači i svi drugi dogovoriti i njima prepustiti prava objave sve moguće literature na elektronskim medijima, pisci i knjižničari zalažu se za zaštitu autorskih prava i prava svih učenika da u svojoj knjižnici pronađu potrebnu knjigu. Da je bilo vremena pokazalo bi se kako ovi stavovi i nisu tako oprečni, ali vremena nije bilo, pa je Zvonimir Balog zabrinut napustio skup...

Vi, pak, bez brige dođite u knjižnicu! Nabavile smo puno toga!

                                                                                                                                  Vaše knjižničarke.

Mjesec hrvatske knjige obilovao je događanjima i u Gradskoj knjižnici Metel Ožegović. Niz raznovrsnih zbivanja zaokružen je 11. studenog predstavljanjem prvog hrvatskog prijevoda možda najvećeg britanskog pjesnika prošlog stoljeća Philipa Arthura Larkina. Profesor Dražen Dragović odabrao je i preveo pjesme,  te priredio  ovo dvojezično izdanje. Profesorica Tatjana Ruža, koja je radila lekturu i korekturu, upoznala je prisutne pobliže sa značajem poezije ovoga pjesnika, a Robertino Bartolec, u ime nakladnika, varaždinskog Modernista, približio  je proces nastajanja ove zbirke, te značaj prijevoda  profesora Dragovića. Posebno dojmljiva bila je interpretacija Dragovićevih prijevoda  u nadahnutoj izvedbi glumca Stojana Matavulja. Kada se tomu doda snimka autorove, Larkinove, izvedbe triju pjesama i jedna pjesma koju je na engleskom jeziku prezentirao prevoditelj - ova je večer bila kompletan doživljaj. Želite li  taj doživljaj produžiti ili ponoviti posudite Poeziju napuštanja Philipa Larkina u našoj knjižnici, a za skoru godišnjicu njegove smrti pripremamo i prigodnu izložbu.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige među svim učenicima škole proveli smo anketu kako bismo saznali što naši učenici čitaju, što ih na čitanje potiče, kako najčešće biraju i nabavljaju knjigu, te koliko su zadovoljni radom Školske knjižnice.

Razultati ankete obradovali su nas i pokazali nam da većina učenika uživa u čitanju, smatra to mogućnošću da nauči nešto novo, obogati svoj jezični izričaj i pogled na svijet. Primjećuje se da učenici  lektiru, ponekad, doživljavaju samo kao  obvezu. Međutim, možemo reći da se najveći broj pročitanih knjiga odnosi baš na lektirne naslove, a tek na slijedećem su mjestu knjige za slobodno čitanje. Također možemo reći kako je očito da čitanje lektire i dalje ispunjava svoju ulogu: upućuje na biranje kvalitetnijih i  za obrazovanje značajnijih naslova no što bi to učenici sami izabrali kada bi bili potpuno prepušteni  slobodnom izboru. Tada, najčešće, čitaju laganiju literaturu.

Velika većina anketiranih učenika zadovoljna je radom školske knjižnice. Zahvaljujemo se na svim lijepim riječima, ali i na kritikama, pa već pokušavamo učiniti ono što možemo i ispuniti opravdane zahtjeve. Nabavili smo još desetak stolaca, radimo na popunjavanju periodike, krećemo u nabavku dodatnih primjeraka lektirnih naslova (što je uvijek u planu, ali nije uvijek moguće), nastojat ćemo nabaviti nešto naslova za slobodno čitanje, ali upućujemo korisnike i na temeljitiju pretragu, pomoć knjižničarki i korištenje internet pretraživača jer se veliki broj naslova koji se traže već nalaze u knjižnici.

Detaljniju analizu ankete možete pogledati u knjižnici.

Zahvaljujemo se svim učenicima koji su sudjelovali u anketi, te profesorima koji su nam je pomogli provesti.

Danas ću napisati svoju posljednju pjesmu.

I na tu turobnu svečanost pozvat ću

ribe,

i stijene,

snove i brodolomce.                        

                        (Iz "Posljendnje pjesme", V. Parun)

Ovim se stihovima opraštamo od prve dive hrvatskog pjesništva. U knjižnici i oko nje izložili smo niz njezinih radova kako bismo se podsjetili na ljepotu i dubinu njezine riječi.

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, sve knjižnice pozvane su organizirati manifestaciju "Čitajmo pod krošnjama" 22. listopada. U našoj smo se knjižnici odlučili priključiti toj manifestaciji čitanjem pod našom krošnjom,  koju smo izradili u prethodnoj radionicu. Organizaciju i ralizaciju uz profesorice, školske knjižničarke, odradili su članovi knjižničarske grupe. U organizaciji su nam pomogle profesorica Janić, voditeljica aktiva hrvatskoga jezika i njezine kolegice, a u tehničkom djelu, učenik Tomislav Kostanjevec i prof. Antolković, tako da smo bili dobro ozvučeni, uglazblejni i popraćeni prigodnom PowePoint prezentacijom. Tekstove, koje su sami izabrali kao svoja najdraža poglavlja u suvremenoj literaturi, čitali su deseci učenika, pa se radionca nastavila i nakon planiranog vremena u prostoru školske knjižnice - s najupornijih tridesetak sudionika. Svi smo se složili kako nam se ovakvi susreti sviđaju i kako ih treba organizirati češće, te već planiramo naredni...

Godinu biološke raznovrsnosti u školskoj smo knjjižnici obilježili  na Dan gimnazije radionicom u kojoj je sudjelovalo dvadesetak učenika, a svoj su doprinos dali i prof. bilologije Martina Vidović sa svojim učenicima, te profesorica Dora Jovanovska i njezina foto-grupa.

Rezultat ove radionice bilo je drvo koje smo napravili u prostoru ispred knjižnice, a na koje smo objesili fotografije s motivima iz prirode. Na poleđini fotografija ispisani  su prirodom inspirirani stihovi. Uredili smo, također, nekoliko prigodnih panoa, prostor oko knjižnice ukrasili modelima kukaca i drugih životinja, te prekrasnim fotografijama i lirikom s motivima iz prirode. Kako se i očekuje od knjižnice , postavljena je i izložba stručnih knjiga i časopisa s temom biološke raznovrsnosti.

U sklopu obilježavanja Godine biološke raznovrsnosti u sljedećim mjesecima organizirat će se i stručna predavanja.